KLADISTIKA

UVOD. Kladistika (gr. klados-grana) je moderni pravac filogenetske sistematike koji je suprotstavljen osnovnim tezama Lineove taksonomije. Ona se bavi određivanjem odnosa između organizama na osnovu izvedenih sličnosti. Tvorcem kladistike se smatra Vili Henig (1913-1976). Danas mnogi biolozi smatraju da je kladistika najprominentniji pristup filogenetske sistematike pa je doslovno ili u nekom modifikovanom stepenu koriste pri građenju novih sistema klasifikacije. Kladistika, kao i svi drugi savremeni pravci sistematike, teži grupisanju živih bića na osnovu evolutivne srodnosti, a pri tom koristi genetičke, biohemijske i molekularnobiološke metode. Nasuprot kladistici, fenetika grupiše živa bića na osnovu njihove sveukupne sličnosti, odnosno pored metoda koje koristi kladistika u domen njihovih analiza ulaze i podaci dobijeni uporedno-morfološkim, citološkim, paleontološkim i drugim metodama.
KLADOGRAM. Da bi se prikazali raznoliki odnosi između živih bića formiraju se kladogrami, drvoliki dijagrami. Na kladogramu su taksoni (organizmi) predstavljeni na krajevima grana. Svaki čvor između grana treba da bude dihotomo granat. Dva taksona na krajevima grana koje polaze iz istog čvora predstavljaju sestrinske taksone ili sestrinske grupe. Svaka grana kladograma, bez obzira na koliko se grana deli, naziva se klada (gr. klados - grana). Pravilno formiran kladogram sadrži sve organizme sa zajedničkim pretkom unutar jedne klade. Po pravilu svaka klada se odlikuje grupom karakteristika koja se ne pojavljuje u drugim kladama i takvi karakteri se u kladistici nazivaju sinapomorfije ili sinapomorfne osobine. Kao primer sinapomorfne karakteristike možemo navesti trougaonu pukotinu kod klade Raphidophyta. Karakteristike koje je klada nasledila od predačke klade se nazivaju plezimorfnim, primitivnim ili neizvedenim osobinama, dok se one koje su kasnije evoluirale nazivaju apomorfnim ili izvedenim. Kladistički pravac je doneo i nekoliko termina koji opisuju novoformirane pojave. Tako nekoliko termina opisuje kladogram i poziciju određenih taksonomskih jedinica na njemu. Na uspravnom kladogramu takson ili klada su bazalni za drugu kladu ako se granaju na dole ili ispod nje. I suprotno važi, ta druga klada je usađena, odnosno ukorenjena ili ugnežđena unutar prve.
KLADISTIČKA METODOLOGIJA.
KLADIFIKACIJA.
Tekst nije završen. Radovi su u toku.

Nema komentara: